Da manjak narudžbi ne prestaje da piše otkaze u fabrikama potvrđuje podatak da je u proteklih mjeseci bez posla u Srpskoj ostalo 1.100 ljudi, dok prognoze privrednika nisu ohrabrujuće ni za naredni period.
Informacije o statističkim pokazateljima stanja u oblasti prerađivačke industrije i njihovom kretanju u prvoj polovini 2024. godine juče su bile na dnevnom redu Vlade RS, nakon čega je ministar rada i boračko-invalidske zaštite RS Danijel Egić istakao da je zbog krize, koja je zahvatila zapadnu Evropu, najviše pogođen sektor drvoprerade, čiji se proizvodi najviše izvoze u zapadnu Evropu.
Na tom području se, prema njegovim riječima, pojavila nelojalna konkurencija, prije svega, proizvoda iz Ukrajine.
- Oko 1.100 ljudi u Srpskoj ostalo je bez posla zbog otkazivanja ugovora iz inostranstva, a usljed krize koja je zahvatila zapadnu Evropu. S toga je neophodno mijenjati strukturu naše privrede te težiti razvoju grana koje su visokoproduktivne, a to je dugoročna politika i strategija razvoja Vlade na koju moramo obratiti posebnu pažnju - rekao je Egić.
Predsjednik Privredne komore RS Pero Ćorić istakao je za “Glas Srpske” da je veoma teško dati kratkoročne odgovore i mjere koje mogu popraviti trenutno stanje.
- Rezultati za prvih šest mjeseci govore da je generalno u industriji pad pet odsto, dok je u prerađivačkoj i nešto više. Kada gledamo nekad najznačajnije grane u privredi Srpske, primjera radi, drvopreradu proizvodnja je pala za čak 30 odsto, dok su obućari u minusu 15 odsto. To se na kraju ogleda i u smanjenom izvozu u prvom polugodištu. S druge strane, imamo povećan uvoz, tako da je spoljnotrgovinski deficit veći u odnosu na lani - kazao je Ćorić.
Dodao je da privreda Srpske zavisi od partnera iz inostranstva, a pokazalo se da u ovom trenutku i te zemlje, kao što su Njemačka i Italija, imaju istih problema.
- Zato bi se trebalo osloniti na neke grane koje toliko ne zavise od inostranstva, kao što je turizam koji bilježi pozitivne trendove u toku ove godine, kao i IT sektor, s obzirom na to da je digitalizacija, kako privrede tako i javne uprave u zamahu. Upravo u tim granama trebalo bi tražiti pozitivne tokove, koji će koliko-toliko nadomjestiti izvozni potencijal grana privrede koje su pogođene svjetskom krizom - rekao je Ćorić.
Prema njegovim riječima, sada je veoma teško brzo reagovati i imati neki proizvod koji će biti konkurentan na evropskom tržištu.
- Usljed tako velikog pada fizičkog obima proizvodnje došlo je i do smanjenja broja zaposlenih u industriji, što nije dobro. Međutim, privreda se bori i prosječna plata stalno raste bez obzira na takve tokove - kazao je Ćorić i dodao da već u septembru privrednici moraju znati kakve uslove mogu očekivati u narednoj godini.